Efekti redovne fizičke aktivnosti

Redovne fizičke aktivnosti treba da budu sastavni deo aktivnog načina života i kulturnog trošenja slobodnog vremena. U svakodnevnom slobodnom vremenu najčešće se upražnjavaju: jutarnje vežbanje, pešačenje, lagano trčanje, vožnja bicikla, plivanje i druge aktivnosti u neposrednoj blizini mesta stanovanja. Mali procenat populacije (oko 10%) podvrgava se aktivnosti koja, pored isključivo zdrastvenog aspekta, može da obezbedi i dobru fizičku kondiciju. Ljudi se ne odlučuju da započnu vežbanje ili brzo odustaju od programa vežbi, jer im nije na adekvatan način objašnjen smisao vežbanja, a sam odabir aktivnosti zasniva se na broju otkucaja srca u minuti i drugim strogo medicinskim parametrima, a ne na užitku i osećanju ispunjenosti i uspeha. Aktivni ljudi su zdraviji i izdržljiviji, imaju pozitivniji stav prema poslu i bolje se nose sa svakodnevnim stresom. Aktivni stariji ljudi su zadovoljniji životom, manje zavise od drugih i boljeg su zdravlja. Pojedinačno uzevši, nedostatak fizičke aktivnosti i porast konzumiranja visokokalorične hrane ne bi trebalo da predstavlja veliki problem, međutim, ako se pogleda globalno, posebno u nekoliko poslednjih godina, vidi se da postoji alarmantan porast broja oboljenja koja su povezana s takvim načinom života. Redovni vežbači, ne samo da poboljšavaju svoje zdrastveno stanje i kondiciju, nego što je možda važnije, bivaju ispunjeni osećanjem zadovoljstva i unutrašnje snage, što se pozitivno odražava na sve druge sfere njihovog života. Svaka osoba bi trebalo da upražnjava fizičku aktivnost umerenog intenziteta skoro svakodnevno 30 do 60 minuta.

Dejstvo sportsko-rekreativnih aktivnosti na bolesti srca i krvnih sudova

Mnoga dosadašnja istraživanja pokazuju da je rizik od srčanih oboljenja neosporno povezan sa obimom redovne telesne aktivnosti, kao i to da ta aktivnost mora da bude kontinuirana i bez većih prekida kako bi se ostvarili očekivani rezultati. Bez obzira na to da li su bili aktivni u mladosti, odrasle osobe koje redovno učestvuju u fizičkoj aktivnosti imaju nizak stepen rizika od bolesti srca i krvnih sudova. Dokazano je da redovna fizička aktivnost smanjuje krvni pritisak ljudi srednje i pozne dobi, posebno onih koji već imaju povišen pritisak. Kada je u pitanju vrsta telesne aktivnosti u prevenciji hipertenzije, preporučuju se prevashodno tzv. aerobne aktivnosti, poput briskwalking-a (oštre ravnomerne šetnje brzinom 5-6 km/h), vožnja bicikla, plivanje, džoging, tj. one telesne aktivnosti koje su zasnovane na stereotipnom ponavljanju pokreta i kojima su angažovane velike mišićne grupe, kao i kardiovaskularni sistem.

Dejstvo sportsko-rekreativnih aktivnosti na gojaznost ljudi

Redovna telesna aktivnost sagoreva kalorije i pomaže vam da održite željenu telesnu težinu, optimalan procenat telesnih masti i vitku i zdravu figuru. Vežbanje povećava količinu energije dobijene iz masti u odnosu na ugljene hidrate dok mirujemo ili u toku umerene aktivnosti. Osobe koje su fizički zdrave imaju veću sposobnost za sagorevanje masti jer je povećana sposobnost upotrebe masti kao energetskog goriva, a dodatni pozitivni efekti usko su povezani sa smanjenjem rizika od ateroskleroze i koronarne bolesti. Gojenje koje vodi u gojaznost, može biti jedino rezultat neravnoteže energije, koja podrazumeva da je unos veći od potrošnje energije, određeni vremenski period. Isto tako, gubitak telesne mase, odnosno mršavljenje, dešava se onda kada je potrošnja energije veća od energetskog unosa.

Dejstvo sportsko-rekreativnih aktivnosti na mentalno zdravlje

U razmatranju delovanja fizičkih aktivnosti na mentalno zdravlje, postavlja se logično pitanje, da li telesna aktivnost zavisi od mentalnog zdravlja ili mentalno zdravlje zavisi od telesne aktivnosti? Rezultati nekih istraživanja pokazuju da su nivo telesne aktivnosti i dobro mentalno zdravlje u pozitivnoj korelaciji. Bez obzira na uzrast i pol ispitanika, statistički podaci govore da telesna aktivnost znatno smanjuje depresiju. Telesno vežbanje značajno smanjuje stepen depresije u svim starosnim grupama bez obzira na njihovu kondiciju. Primećeno je da su manje depresivna ona deca i tinejdžeri koji su fizički aktivniji i da telesna aktivnost smanjuje rizik od nastanka depresije u kasnijem životnom dobu.

Dejstvo sportsko-rekreativnih aktivnosti na proces starenja

Starenje i sedentarni životni stil doprinosi smanjenju elastičnosti i propustljivosti velikih arterija. Usled toga raste sistolni krvni pritisak, koji povećava rizik od otkidanja tromba i srčanog udara. Ljudi koji započnu i istraju u programu umerene fizičke aktivnosti, mogu da poboljšaju arterijsku propustljivost i smanje rizik od infarkta miokarda (srčanog udara). Fizička aktivnost stimuliše i štiti funkciju mozga. Fizički aktivni ljudi bolje uče i duže pamte, jer se fizičkom aktivnošću usporava starosna degeneracija mozga. Najnovija istraživanja pokazala su da stariji ljudi koji vežbaju tri ili više puta nedeljno ređe oboljevaju od Alchajmerove bolesti i starosne demencije.



Non Stop Fitness aplikacija

Jednostavno, brzo i besplatno!
Čekiraj se, rezerviši trening, proveri raspored i budi uvek u toku!

Non Stop Fitness aplikacija.

Jednostavno, brzo i besplatno!
Čekiraj se, rezerviši trening, proveri raspored i budi uvek u toku!